Uticaj klimatskih promjena na poslove osiguranja
Oscilacije na polju klimatskih parametara sve su osjetnije i predstavljaju jednu od najvećih prijetnji sa kojima se suočava čovječanstvo. Štetni događaji uzrokovani klimatskim promjenama konstantno su u porastu i to ne samo na područjima koja su oduvjek, za tržište osiguranja i reosiguranja, bila izložena rizicima prirodnih sila poput SAD-a i Japana, nego i u drugim djelovima svijeta, a posebno u Evropi. Problematika globalnog zagrijavanja, s aspekta tržišta (re)osiguranja može se posmatrati kao izvor novih rizika koji prijete osiguranju kontinuiteta poslovanja, ali i kao izvor novih mogućnosti koje mogu rezultirati ekonomskim koristima ako se preduzmu adekvatne mjere.
Klimatska predviđanja od velikog su ekonomskog značaja za različite poslovne aktivnosti. Tako je za poljoprivrednike najbitnija informacija hoće li određeni klimatski uslovi biti povoljni za uzgajanje određenih vrsta biljnih kultura, a građevinarima je najbitnije da njihovi objekti budu izgrađeni na način koji će podnijeti bilo kakve klimatske uticaje. Odgovornost osiguravajućih i reosiguravajućih društava je dvojaka. S jedne strane ona trebaju da budu pripremljena za negativne efekte koje klimatske promjene mogu prouzrokovati na njihovo poslovanje i klijente, a sa druge strane ona mogu u velikoj mjeri doprinjeti minimiziranju rizika kojem su izloženi pojedinci i privredni subjekti, pružanjem adekvatnih rješenja za pokriće tog rizika. Takođe, ne treba izgubiti iz vida i odgovornost brokera osiguranja u djelu ocjene rizika i predlaganja adekvatnog pokrića svojim klijentima.
Ne postoji precizan podatak o tome koliki je zapravo uticaj klimatskih promjena na ekonomiju. Ipak, one su ključni rizik za globalnu ekonomiju, jer utiču na društveno bogatstvo, rasoloživost resursa, cjenu energije i vrijednost firmi. Predviđanje vjerovatnoće nastanka i intenziteta štetnih posljedica ekstremnih prirodnih katastrofa od ključnog je značaja za osiguravajuća i reosiguravajuća društva. Zapravo, veliki izazov za društva prestavlja adekvatna procjena mogućnosti nastanka i intenziteta štetnih posljedica.
U zemljama sa prostora Balkana fenomenu klimatskih promjena se dugo vremena nije posvećivalo dovoljno pažnje, ni na nivou javnog, ni na nivou privatnog sektora, i to u većem dijelu zbog problema privatnog razvoja koji je karakterističan za proces tranzicije. Nedovoljna informisanosti o procesu i negativnim efektima globalne promjene klime jedan je od uzroka neodgovornog tretiranja klimatskih promjena. Podizanjem svijesti o uticaju klimatskih promjena kao i većim angažovanjem država regiona ne samo u pogledu pollitika nego i konkretnih mjera ulaganja u prevenciju i saniranje štetnih posljedica klimatskih promjena, moguće je osigurati održiv ekonomski razvoj.
Iako osiguranja i reosiguranja imaju značajnu ulogu u pokriću ekonomskih posljedica klimatskih promjena, njihovi kapaciteti za pokriće rizika su ograničeni, a osim toga ona funkcionišu na tržišnim principima koji podrazumjevaju povećanje premija osiguranja i reosiguranja u uslovima povećanog rizika koje klimatske promjene donose.