Svaku četvrtu nesreću skrivi vozač usporen ljekovima

S prvim danima proljeća mnogima stižu i prvi (ovogodišnji) simptomi alergije na čestice peludi trava, korova i stabala. Idealno bi bilo izbjeći alergene, ali mnogima je to nemoguća misija jer žive, rade ili svakodnevno prolaze kroz područje s većom koncentracijom sporne peludi. Ljekovi se nameću kao jedino rješenje, pa osobe alergične na čestice peludi pred rast koncentracije alergena u zraku posežu za tabletama. Međutim, korisnici antihistaminika tako se pridružuju onima koji konzumiraju analgetike, antidepresive, antidijabetike… Svi su oni rizični vozači, jer ih ljekovi koje uzimaju da bi ublažili bolove, da im ne bi curio nos, da se ne bi gušili, bili depresivni, da ih ne bi mučila količina šećera u krvi, sa druge strane, čine pospanima, usporenima, magle im vid, uzrokuju vrtoglavicu. Jasno je da u takvom stanju ne bi smjeli voziti. Ali voze.

Zabrinjavajuće nuspojave

- Ljekovi se rijetko spominju kao uzrok nesreća, iako njihove osobine ili nuspojave neizbježno utiču na sposobnost vožnje. Čak petina ljekova može uticati na duševne i tjelesne sposobnosti vozača, a prema nekim istraživanjima gotovo svaka četvrta saobraćanja nesreća je posredno ili neposredno povezana s korišćenjem ljekova – navela je u svom radu na tu temu mag.pharm. Željka Barlović Ferenčak.

Podatke koji bi u Hrvatskoj tačnije vrednovali ozbiljnost problema teško je naći, jer se vozači pod uticajem ljekova u statistikama MUP-a vode zajedno s onima koji voze drogirani ili su, pak, u istoj kolumni s onima pod uticajem 1,50 i više promila alkohola u organizmu. Zapravo već i to svrstavanje dovoljno govori o opasnosti vozača usporenih i uspavanih ljekovima. Drugi je dio ovog problema što svaki čovjek drugačije reaguje na neki lijek. Činjenica je da ljekovi- kako oni koji se izdaju na recept, tako i oni koje možemo sami kupiti mogu uticati na čovjekove psihofizičke sposobnosti, pa tako utiču i na sposobnost vožnje.